Tješeći karijes

Tjeseci karijes

Karijes bočice pojedini autori nazivaju i dojenački karijes. Uvažavajući etiologiju nastanka karijesa bočice možda bi ga bilo opravdano nazvati i tješećim karijesom. Javlja se u dojenačkoj dobi, obično između 18. mjeseca i 3. godine života. Dijagnoza se može postaviti samim stomatološkim pregledom zbog karakterističnog izgleda. Dominira karijes lokaliziran na prednjim gornjim zubima. Ovisno o težini bolesti mogu biti zahvaćeni i mliječni očnjaci i kutnjaci.

Razaranje cakline mliječnih zubi započinje kao svjetlije ili tamnije obojenje u području vršnog dijela mliječnog zuba te se širi prema vratu zuba. Zahvaćane su prednje i stražnje strane zuba, a u kasnijim stupnjevima bolesti i cijeli zub, cirkularno, pa otuda i naziv „cirkularni karijes“.
Daljnim razvojem bolesti dolazi do potpune destrukcije krune zuba i preostaju samo korijeni u čeljusti. Karijes bočice obično ne izaziva veće subjektivne simptome, odnosno bolovi se javljaju tek prodorom infekcije u pulpu zuba ili nastankom (upale) promjena u kosti. U najvećem broju slučajeva, korijen nije završio svoj rast pa širenje infekcije preko korijena može dovesti do oštećenja trajnog nasljednika.

Gubitak mliječnih zubi:

  • nepovoljno utječe na razvoj fonacije,
  • izaziva ortodontske anomalije,
  • otežava žvakanje,
  • narušava estetiku lica te
  • utječe na psihički i emocionalni razvoj djeteta.

Otežano žvakanje dovodi do toga da dijete guta na prožvakanu hranu, što može dovesti do problema s probavom. Tada roditelji pribjegavaju davanju mekše hrane, što dovodi do slabijeg razvijanja žvačnog sustava te do kasnijeg razvoja ortodontskih anomalija.

Uzroci nastanka karijesa bočice

Glavnu ulogu u nastanku karijesa bočice ima duljina vremenskog perioda dojenja/sisanja, odnosno vrijeme i učestalost zadržavanja mliječnog šećera na površini zubi, pogotovo noću kad je smanjena i fiziološka salivacija (lučenje sline).
Odnos bočice/bradavice i zubi za vrijeme sisanja je od presudne važnosti za specifičnu lokalizaciju tješećeg karijesa. Prilikom sisanja bočica prilježe uz nepce, a jezik prekriva donje zube te ih tako štiti od štetnih utjecaja ugljikohidrata. Ako dijete zaspe s dudom u ustima, zaslađena tekućina oplakuje gornje prednje zube te se uz djelovanje bakterija, normalno prisutnih u usnoj šupljini, kroz određeno vrijeme stvara zreli plak (mekana zubna naslaga). Stvoreni želatinozni lak pospješuje nastanak kiselih spojeva koji djeluju na dekalcifikaciju cakline.
Upravo je tješeća komponenta jedan od glavnih povoda uvođenja noćnih obroka. Naime, roditelji često navečer djeci daju bočicu zaslađenog čaja, soka ili nekog mliječnog pripravka, a ponekad i dudu varalicu umočenu u med ili šećer da bi djeca lakše zaspala.

Kako pomoći djetetu?

Roditelji često dolaze sa zahtjevima da se ti zubi zbog estetike izvade „jer su ružni“. S takvim zahtjevima se često susrećem u svojoj praksi. Tada roditeljima treba objasniti da je ipak važnija kakva-takva funkcija tih zuba nego estetika. Drugo često pitanje s kojim se susrećem, a koje se nadovezuje na ovo prvo, je smisao čuvanja i popravljanja mliječnih zubi kad će oni i tako ispasti i biti nadomješteni novim trajnim zubima. Tad se obično zaboravlja njihova važnost koja je skoro jednaka važnosti trajnih zubi. Upravo zbog toga što čuvaju mjesto za trajne zube potrebno ih je čuvati dok god postoji i najmanji djelić zuba. Ako stomatolog procjeni da mogu izazvati upalu i prijetnju da će oštetiti zametke trajnih zubi onda se moraju izvaditi. Tada se, da bi mjesto za rast trajnih zuba ostalo sačuvano, na mjestu izvađenih zuba prave tzv. čuvari prostora koji sprečavaju pomjeranje susjednih zuba u taj prazni prostor.

Savjet roditeljima – Bolje spriječiti nego liječiti!

Kao i uvijek najbolja terapija je preventiva. Ne davati djetetu slatke napitke i mlijeko uvečer. Ako se već naviklo na bočicu pred spavanje, dajte mu je sa toplom prokuhanom vodom. Djetetu je ipak bitniji taj osjećaj nego ono što će piti. Možda neće odmah prihvatiti tu naviku ili promjenu, ali vremenom će se naviknuti i njegovi će zubići biti zdravi do fiziološke izmjene.

Goran Pehar, dr. dent. med.

Did you like this? Share it!

0 comments on “Tješeći karijes

Leave Comment